Dan broja π i obljetnica rođenja Alberta Einsteina u Gimnaziji

---

Učenici i profesori Gimnazije Pula 14. ožujka obilježili su Dan broja π i obljetnicu rođenja Alberta Einsteina.

 

Učenice 3. razreda prirodoslovno-matematičke gimnazije Lara Knežević i Mirna Rajlić su za učenike prvih, drugih i trećih razreda pripremile dva predavanja s radionicama koja su se održavala u dva dana. Predavanjima su prisustvovali učenici 1.a, 1.b, 2.a, 2.b, 2.c, 2.d, 2.e, 2.g., 3.b i 3.e razreda.

 

Predavanje „Misteriozni svijet broja π” uvodi nas u povijest broja π i prikazuje značaj broja π u matematici i ostalim znanostima. Izračunavanjem broja π bavili su se istaknuti znanstvenici starih civilizacija potaknuti geometrijskim problemima. Različite kulture koristile su približne vrijednosti broja π  pa su i učenici kroz jednostavan eksperiment određivali približne vrijednosti broja π pomoću okruglih predmeta i potom raspravljali o rezultatima. Istaknut je rad velikih znanstvenika poput Ludolfa van Ceulena i Johna Machina koji su doprinijeli boljem razumijevanju broja π. U sklopu radionice provedeno je ekipno natjecanje u rješavanju matematičkih problema, a najbolje ekipe osvojile su slatke nagrade. Razvila se je i kratka rasprava o stvarnim primjenama broja π u znanosti, tehnologiji i inženjeringu.

 

Predavanje “Najveći znanstvenik 20.stoljeća“ predstavlja nam Alberta Einsteina i osnovne informacije o njegovom životu i radu. Kroz kratak pregled specijalne teorije relativnosti objašnjen je koncept relativnosti vremena, a kao ilustracija relativnosti vremena objašnjen je pokus s brzim satom ili satelitom. Razgovorom o masi kao izvoru gravitacije, objašnjena je opća teorija relativnosti, a objašnjena je i zakrivljenost prostora. Pokus s korištenjem svjetlosnih impulsa bio je povod za razgovor o relativnosti vremena. Najveći interes učenika izazvao je pokus s tkaninom i loptama kojim je prikazana zakrivljenost prostora i relativnost gibanja kroz pogled dječaka na skateboard-u.

Učenici su postavljali brojna pitanja, a Mirna i Lara spretno odgovarale.

 

Učenici 4.a i 4.g razreda gledali su nedavno snimljenu dokumentarnu dramu „Einstein i bomba“  i kroz arhivske snimke i izvorne citate upoznali život i rad istaknutog znanstvenika. Film se koncentrira na tri razdoblja – Einsteinovo vrijeme u Njemačkoj, odlazak u Veliku Britaniju na zaštićeno imanje te poslije otkrivanja lokacije, preseljenje u SAD. Shodno njegovom migriranju mijenjali su se stadiji napretka nacističke Njemačke na putu prema atomskoj bombi.

Godine 1938. tri kemičara koji su radili u laboratoriju u Berlinu razdvojili su atom urana. Energija koja se oslobađa pri cijepanju ili fisiji je ogromna – dovoljna za pokretanje atomske bombe. Kada je Einstein saznao da bi Nijemci mogli riješiti tehničke probleme bez kojih je nemoguće stvoriti bombu, pisao je 1939. godine američkom predsjedniku Franklinu Rooseveltu. Naveo je da bi Amerikanci trebali preduhitriti Nijemce i tako je pokrenut  projekt „Manhattan“ što je kroz 1940. i 1941. postalo glavni prioritet vojske SAD-a. Prije izrade takvog oružja trebalo je prevladati brojne tehničke probleme.

Kao lijevo orijentirani aktivist, Einstein je smatran sigurnosnim rizikom te nije dobio sve dozvole potrebne za rad na projektu, a mnogim je znanstvenicima bilo zabranjeno konzultirati se s njim. Posebno zabrinut bio je zbog otimanja znanja kontroli i davanju u krive ruke te nikad nije izravno radio na stvaranju atomske bombe.

 

Jednadžba po kojoj je poznat,  E=mc2 objašnjava energiju koja se oslobađa, ali ne i postupak stvaranja atomske bombe. „Ne smatram se ocem oslobađanja atomske energije. Moja je uloga u tome bila prilično neizravna“, odgovarao je na riječi svih koji su ga označavali kao krivca za stvaranje atomske bombe.

Klikni i podijeli