EKO LAB je mjesto za neke nove kreativne i inovativne generacije mladih koji brinu o budućnosti planeta bolje od svojih prethodnika.

Plastika, problem koji ostaje

Plastika je vrlo važan materijal suvremenog društva i bez nje gotovo ne možemo. Porast proizvodnje plastike u posljednjih 65 godina, značajno je nadmašio proizvodnju ostalih materijala. Međutim, masovno i nepromišljeno korištenje rezultiralo je golemim povećanjem otpada, čemu svakodnevno svjedočimo – plastika i mikroplastika ugrožavaju mora i oceane, zagađuju tlo i pitku vodu, ugrožavaju prirodu i ljudsko zdravlje. Kako je moguće da za proizvode iznimno kratkog životnog vijeka koristimo materijal iznimno dugačkog životnog vijeka?

Nedavne promjene u globalnom recikliranju i tržištu otpadom koje se odnose na zabranu Kine na uvoz plastičnog otpada, razvijenim zemljama zadale su mnoge probleme. Europska Unija odvozila je preko 60% svog plastičnog otpada u Kinu. Što s otpadom koji sada ostaje u našem dvorištu? Mnoge zemlje u razvoju preuzele su dio tog uvoza iako nemaju adekvatne infrastrukture za taj otpad prihvatiti i reciklirati, a što je vrlo opasno kako za okoliš tako za zdravlje ljudi. Također, otvorila su se nova vrata za još masovnije nelegalno trgovanje otpadom.

Na razini EU novonastala situacija pokrenula je velike akcije i reakcije. U medijskom prostoru, na društvenim mrežama te u svakodnevnim razgovorima sve se više priča o zagađenju plastikom. Fotografije i video snimke plastikom zatrpanih područja obilaze svijet, sve je više „plastic-free” akcija kao što je i naš primjer „Zlarin, otok bez plastike”, sve je više akcija čiščenja obale i podmorja, peticija, kampanja osviještavanja, građani se aktiviraju i doprinose, a Europska komisija predložila je zabranu proizvodnje desetak plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu što bi trebalo biti konačno usvojeno do iduće godine (Direktiva o plastici za jednokratnu upotrebu). Plastični otpad veliki je problem za koji ne postoji jedno magično rješenje već je potrebno implementirati niz promjena – od promjene osobnih potrošačkih navika i svijesti do lokalnih i sustavnih inovacija, kao i međunarodnih mjera.

Lokalna situacija, more problema – more mogućnosti

Zdravlje mora i oceana ugroženo je zagađenjem, prekomjernim izlovom ribe i klimatskim promjenama. Zajednički nazivnik ovom problemu jesu naše loše životne navike i neadekvatno upravljanje tim zajedničkim dobrom, o kojem ovisi gotovo tri i pol milijarde ljudi. O moru ovisimo i mi. Možemo reći da more ulazi u gotovo svačiji dom, budući da gospodarstvo Hrvatske uglavnom ovisi o moru, odnosno turizmu. Međutim, razina osviještenosti stanovništva spram važnosti mora i oceana vrlo je niska. Iz tog razloga pokrenuli smo aMORE festival moru, a zagađenje plastikom važna je tema kojom se bavimo od prvog izdanja festivala. Projekt EKO LAB nastavak je aktivnosti u domeni problema zagađenja plastičnim otpadom.

Procjenjuje se da 8 do 12 milijuna tona plastičnog otpada godišnje završi u morima i oceanima što je kao da svake minute u more istovarimo jedan kamion pun smeća. Većina ovog otpada potječe s kopna. Jednom kada dospije u okoliš, plastika ne nestaje, ona prelazi u mikroplastiku, na sebe veže štetne kemikalije koje se ugrađuju u naša tkiva putem hranidbenog lanca. Još uvijek ne znamo kakve će to posljedice imati po ljudsko zdravlje. Istraživanja u sklopu DeFishGear projekta (2017.) pokazala su da se mikroplastika nalazi u 7 od 10 komercijalno važnih vrsta riba u Jadranskom moru. Pitka voda, sol, komarci, ljudski izmet – mikroplastika je pronađena gotovo svugdje. Tu je kako bi ostala, a mi kako bi pronašli rješenje problemu koji smo generirali.

U dugoročnoj perspektivi EKO LAB nastoji postati mjesto učenja, suradnje, razmjene znanja i eksperimentiranja u svrhu razvijanja kritičkog mišljenja, kreativnosti i inovativnosti učenika/ca srednjih škola, ali i drugih dionika te šire zajednice kako bi se potaknulo promišljanje i djelovanje o mogućim budućim zelenim inovacijama.

EKO LAB treba promatrati kao pilot projekt s konkretnim fokusom na plastični otpad, ali zbog svog oslanjanja na Design Thinking metodologiju i interdisciplinarni pristup može se koristiti na bilo kojem primjeru/problemu koji se želi riješiti u lokalnoj zajednici.