Godina čitanja 2021.

---

Čitajmo da ne ostanemo bez riječi

Uslijed pandemije i smanjene mogućnosti organizacije i sudjelovanja u kulturnim događanjima, na dosada uobičajene načine, jedna od kulturnih djelatnosti koja bi u ovoj situaciji mogla priskrbiti više pozornosti i vremena jest upravo čitanje. Budući da je čitanje jedan od preduvjeta sudjelovanja u kulturi, ono izravno i neizravno utječe na poboljšanje ukupne kvalitete života pojedinca i društva što nam je u ovim iznimnim okolnostima prijeko potrebno.

Zašto nam je čitanje važno

Puno je različitih korisnih razloga za poticanje čitanja, ali jednako je tako važno da čitanje razvija samosvijest, samopouzdanje i vrijednosti koje nisu uvijek vidljive, ali su dugoročno važne za kvalitetu života pojedinca i opće dobro zajednice. Znanstveno je dokazano da djeca kojima se čita od male dobi razvijaju maštu, smisao za humor, kritičko razmišljanje, empatiju, aktivno slušanje, da lakše povezuju uzročno – posljedične odnose i imaju širok vokabular.
Čitanjem se možemo staviti u situacije u kojima se u stvarnom životu možda nikad ne bismo našli. Pismenost je sposobnost čitanja i pisanja što se čini prilično jednostavnom definicijom. Ali to baš i nije tako. Između dviju krajnosti ovladavanja pisanjem i čitanjem s jedne strane i potpune nepismenosti s druge strane nalaze se mnogi prijelazni stupnjevi: pismenost je stvar stupnja. Dakle, pročitati nešto i razumjeti dva su vrlo različita stupnja čitalačke pismenosti.
Stoga sve aktivnosti koje se provode u svrhu poticanja čitanja u svojoj biti imaju želju, i u skladu s njom primjenjuju sve strategije da bi promijenili paradigmu odnosa prema knjizi, čitanju, učenju i znanju, te ih treba pohvaliti, osobito kada su usmjerene prema obrazovanju.

Čitam, dakle jesam

U distopijskom romanu „Fahrenheit 451” Ray Bradbury govori o posljedicama do kojih je dovelo nečitanje knjiga u 25. stoljeću koje u mnogočemu nalikuje onomu što već sada obilježava 21. stoljeće.: „Knjiga je nabijena puška u susjednoj kući. Spali je. Izvadi metak iz oružja. Prodri u čovjekov mozak. Tko zna tko bi mogao biti meta načitanog čovjeka?… Nakljukaj ih nezapaljivim podacima, potpuno zaguši činjenicama tako da se osjete ispunjeni, a apsolutno zadovoljni informacijama. Tada će imati osjećaj da misle…”
Čovjek koji čita je opasanost jer takav čovjek nema osjećaj da misli – on zaista misli, stoga se njime teško upravlja. U ovim vremenima psihološke, ekonomske i kulturne krize treba ipak imati vjere da će na kraju pobijediti i ostati riječ koja se nalazi na temelju svijeta, jer po njoj je stvoren i spašen. Granice mog jezika granice su mog svijeta.

Zašto nam je još čitanje važno? Identifikacijski modeli koji se javljaju u književnosti nude mogućnosti za uspješnije razumijevanje međuljudske komunikacije, bolje rješavanje konflikata ili potpunije shvaćanje onoga što nam u životu pomaže ili što nam prijeti. Čitanje povećava emotivnu inteligenciju i toleranciju. Puno je različitih emocionalno-spoznajnih, stručnih i korisnih razloga za poticanje čitanje, ali jednako tako je važno čitanje koje razvija samosvijest, samopouzdanje i vrijednosti koje nisu uvijek mjerljive, vidljive, ali su dugoročno važne za kvalitetu života pojedinca i opće dobro zajednice. Upravo zato je 2021. godina pravi trenutak za proglašavanje Godine čitanja u kojoj će cijela Hrvatska čitati zajedno.

Klikni i podijeli