Krešimir Krolo govorio o prepoznavanju demagogije i populista u doba društvenih medija

Nevjerojatno je da danas možete napisati štogod – da su svi Meksikanci ubojice i da se gripa liječi limunom – i to ide izravno tisućama ljudi kao činjenica. Što učiniti i kako se s tim nositi?

Na to je, i niz drugih za snalaženje u suvremenom svijetu ključnih pitanja, u srijedu, 29. siječnja, gimnazijalcima odgovore pokušao dati doc. dr. sc. Krešimir Krolo, koji je u školskoj knjižnici održao predavanje “Kako prepoznati demagogiju i populiste u doba društvenih medija”.

Nakon kratkog upoznavanja učenika s osnovnim pojmovima (lažne vijesti, botovi, trolovi, populizam, demagogija) Krolo je govorio o statističkim podacima. Prema istraživanju Ipsos Public Affairsa, lažne naslovnice prevare oko 75 posto odraslih građana SAD-a. Jednako zastrašujući je podatak o količini dijeljenja lažnih vijesti u odnosu na provjerene informacije – lažne vijesti putuju 10 do 20 puta brže od provjerenih informacija, a na Twitteru imaju čak 70 posto više šanse da se proslijede dalje u odnosu na provjerene vijesti.

Uzroci uspona populizma i širenja lažnih vijesti

Prema nekim teoretičarima, istaknuo je Krolo, prije su nam mediji davali informacije koje trebamo čuti, a sada nam daju ono što želimo čuti. Pokušavši objasniti kako je došlo do stanja koje imamo danas i uspona populizma Krolo je istaknuo da su razlozi višestruki – od krize povjerenja u političke institucije, financijske krize, masovnih migracija i “krize” kulturoloških identiteta do gubitka jedinstvene tzv. javne sfere – odnosno (komunikacijskog) prostora u kojem se provjeravaju istinitosti tvrdnji bez obzira na to tko ih izgovara.

Populizam postoji u mnogim nijansama i nije svaki populizam isti, naglasio je Krolo. Desni je populizam, primjerice, izrazito isključiv po pitanju tko sve spada u “kreposne” ljude, dok centristički i lijevi populizam nije. A populizam, društveni mediji i lažne vijesti jako dobro “surađuju”. Zašto? Zato što se na društvenim medijima komunicira izravno s istomišljenicima – nema nikakvog filtera ni provjere vjerodostojnosti onoga što se iznosi, interakcija s neistomišljenicima je slaba (“mi” vs. “oni” podjela), a tu je i efekt “komora jeke” zbog algoritma društvenih medija (prate se naše preferencije na osnovu kojih sustav preporuča slične ili iste sadržaje).

Otkad je postao predsjednik Trump objavio više od 16.000 neistinitih tvitova

Objašnjavajući proces širenja dezinformacija putem društvenih medija Krolo je izdvojio nekoliko primjera ukazavši učenicima na sadržajno kvalitetne objave na društvenim medijima kao i na objave s nizom netočnosti – poput onih američkog predsjednika Donalda Trumpa i saborskog zastupnika Ivana Pernara.

Otkad je postao predsjednik, Trump je objavio više od 16 tisuća netočnih ili potpuno fabriciranih tvrdnji. Stotine milijuna ljudi prati Trumpa, a nema tijela koje će provjeravati jesu li informacije koje objavljuje točne. Krolo je detaljno analizirao i Pernarov post o vitaminu C koji liječi gripu zaključivši da mu upravo sustav društvenih medija omogućava igranje sa životima drugih ljudi i životom djeteta.

Velika je, primjerice, razlika u Facebook postovima koji pokušavaju informirati (razlažu činjenice bez isticanja svog mišljenja, autorima je bitan javni interes, a ne da omađijaju mase) i populističkih postova (manipulacija emocijama i emotikonima, neprovjerene informacije, jezik osnovnoškolaca, nepodnošenje proturječja). Političari populisti često za kompleksne probleme nude jednostavna rješenja. Također, u objavama s puno emocija, a bez činjenica, uvijek možemo primijetiti da postoje namjere koje nisu najiskrenije.

Kako bismo se naučili snaći u svijetu društvenih mreža i prepoznati populiste najvažnije je razvijati kritičko mišljenje i kritički promišljati o svim informacijama koje do nas dolaze, istaknuo je Krolo na kraju svog izlaganja – na kojem su učenici ostali na svojim mjestima i nakon što je odzvonilo za kraj sata.

Predavanje je organizirala knjižničarka Ivana Petrinić, a prisustvovali su učenici 4.e razreda te polaznici Novinarske grupe i Medijske kulture.

Iduće srijede, 5. veljače, Krolo će u knjižnici održati predavanje “Youtuberi, blogeri, influenseri: analiza privlačnosti digitalnih predvodnika mišljenja i (ne)isplativosti ‘gig’ ekonomije”.

PS. Postoji, doduše, tijelo koje provjerava Trumpove objave, ali NAKON što objavi. Nikako prije. Zato i imamo podatak o 16.000 neistina.