Menu

Korisne aplikacije
Korisne aplikacije

Potpuno besplatni lektirni naslovi, u različitim formatima za čitanje. Portal E-lektire nastao je u sklopu pilot projekta e-Škole. Želja je učenicima besplatno ponuditi lektire putem novih, digitalnih medija. Sretno s čitanjem!

Office 365 za škole. Svojim AAI@EduHR korisničkim računom prijavite se na Office365 i imajte kompletan Office u web pregledniku (Word, Powerpoint, Excel).

Ilustracija Office365

Aplikacija Sway može se pronaći na Office365 on-line servisu. Odlična je za kreiranje bogatog, internetskog sadržaja. U nekoliko klikova napravite sebi malu web stranicu i podijelite je sa ostalim kolegama.

Sway aplikacija

Ako trebate napraviti plakat, brošuru ili letak, svakako pogledajte Canva alat. S njim možete složiti oku ugodne grafičke materijale koje možete potom tiskati ili u vidu fotografije, digitalno podijeliti s onima kojima treba vaša informacija.

Aplikacija Canva

Mrežni program Bubbl us služi za kreiranje mentalnih mapa. Vrlo jednostavan i praktičan alat za korištenje.

Program Bubbl us

MANTA – projekt

MANTA – Minipublics and other new forms of participation in civic education, ERASMUS+ projekt

Pozadina projekta:

Mnogi tinejdžeri i mladi odrasli u Europi nipošto nisu apolitični. Izašli su na ulice: u Poljskoj za liberalni zakon o pobačaju, u Mađarskoj za prava LGBTI osoba, au mnogim zemljama za zaštitu klime (FFF, pobuna protiv izumiranja). Čini se da udruge, stranke i sindikati nisu toliko privlačni mladima – iako su važni akteri u demokratskoj državi. Ovaj problem nije nov.
Postavlja se pitanje: Koje mjere mogu pomoći – posebno u odnosu na mlade – da se ponovno stekne povjerenje u predstavničku demokraciju i da se pritom eventualno odluči za dugoročni angažman na institucionalnoj razini? Sigurno nitko ne može ponuditi patentne lijekove za ovo.
Međutim, jedan pristup koji zaslužuje pozornost jesu participativni instrumenti poput “mini-javnosti” (mini-publics). Zasad malo ljudi zna za te instrumente, a jednako su nepoznata i ohrabrujuća iskustva građana u Irskoj koji su sudjelovali u zborovima građana kako bi se izradile preporuke za novi irski ustav. 66 nasumično odabranih građana i 33 političara sastalo se tijekom nekoliko vikenda kako bi razgovarali, primjerice, o uvođenju braka za sve. To je bilo vrlo emocionalno pitanje koje je polariziralo stanovništvo.
Do sada su u Njemačkoj postojale tri modela mini-javnosti na nacionalnoj razini; u Austriji će druga mini-javnost započeti krajem 2021.; na razini savezne države, Vorarlberg ima dugogodišnje iskustvo s mini-javnostima.

Partnerske organizacije projekta nalaze se u Austriji, Njemačkoj i Hrvatskoj, a tim kombinira praktičnu, znanstvenu i didaktičko-metodičku ekspertizu.

 

Trajanje projekta:

01-05-2022

31-10-2024

 

Partneri sudionici projekta:

Verein Mehr Demokratie e. V. (Germany)
Institut für Didaktik der Demokratie; Leibniz University Hanover (Germany)
GONG, Non-governmental organization (Croatia)
Gymnasium in Pula (Croatia)
Institut für Konfliktforschung, (Vienna, Austria)
Volksschule St. Andrä-Höch (Austria)
Demokratiezentrum Vienna (Austria) (Coordinator)

Više o projektu pročitajte na poveznici: https://erasmus-plus.ec.europa.eu/projects/search/details/2021-2-AT01-KA220-SCH-000048927

 

Napravili smo:

Studeni 2022. – prosinac 2023.

Podcast

Ideja za podcast:

Ako bilo koji učenik uoči nekakav problem u našoj školi, što bi on mogao napraviti da se taj problem riješi? -> Predstaviti svoj problem Vijeću učenika (predstavnička demokracija, predsjednici i potpredsjednici). Oni se dalje obraćaju nadležnim službama -> Ravnatelj, stručna služba, gradske firme…

Podcast 1:

Kako demokracija funkcionira u našoj školi?

 

 

Tko sudjeluje u snimanju podcasta?

Učenici izborne nastave Medijske kulture, Učenici izborne nastave Hrvatskog jezika, učenici izvannastavne aktivnosti Filozofija kritičkog mišljenja, članovi Vijeća učenika, ravnatelj, profesori

 

Glavna ideja

Glavni cilj ovog podcasta je istražiti kako reprezentativna demokracija funkcionira na školskoj razini. Konkretno, kako učenici kroz Vijeće učenika mogu riješiti problem koji ih muči. Svrha Vijeća učenika je postizanje bolje suradnje učenika te njihova lakša i neposrednija komunikacija s profesorima, Nastavnim vijećem, Razrednim vijećem, Vijećem roditelja te općenito gradskim ustanovama i pravnim osobama. Ukratko, zajednički rad na poboljšanju života u školi i gradu.

Vijeće učenika djeluje u humanitarno-duhovnom, obrazovnom, zabavnom, informativnom i tehničkom području rada škole.

Na taj ćemo način istražiti funkcionira li predstavnička demokracija u našoj školi.

 

Korak 1

Prvo smo formirali osnovnu grupu ljudi, studenata i profesora, koji su zaduženi za osmišljavanje ideja i koordinaciju svih koji će sudjelovati u stvaranju podcasta.

Napravili smo kratku anketu putem google obrasca u kojem smo od učenika naše škole tražili da navedu probleme u školi za koje smatraju da bi ih trebalo riješiti. Anketu je dobilo 550 učenika, a riješilo ju je njih oko 400.

Pročitali smo sve odgovore, analizirali ih i izdvojili one koji se najviše ponavljaju.

 

Korak 2

Snimku podcasta odlučili smo podijeliti u tri skupine.

Prvi dio podcasta:

Studenti grupe Medijska kultura analizirali su, izdvojili najzanimljivije odgovore učenika i komentirali neke od njih.

 

Drugi dio podcasta:

Studenti grupe Filozofija kritičkog mišljenja izdvojili su dva problema koji su se najčešće pojavljivali u anketi:

  1. Problem razvrstavanja otpada u našoj školi. Neke učionice nemaju sve kante za razvrstavanje, a u drugim ih uopće nema. Što se događa s razvrstanim smećem?
  2. Prevelika gužva na hodnicima za vrijeme odmora, jer učenici moraju ići iz jedne učionice u drugu.

U podcastu su intervjuirali 2 predstavnika Vijeća učenika koji su prva karika u lancu predstavničke demokracije u školi. Postavljena su im pitanja poput: Jesu li o navedenim problemima već razgovarali na Vijeću učenika? Koliko često im se studenti obraćaju sa svojim problemima? Kako bi riješili navedeni problem? Kome će se obratiti za rješavanje problema?

 

Treći dio podcasta:

Analiza posljednjeg koraka u lancu funkcioniranja predstavničke demokracije u našoj školi s osobom koja je primarno odgovorna za rješavanje problema u školi – ravnateljem škole.

Pitali smo ga pitanja poput: Koliko često posjećuje sastanke Vijeća učenika? Kako izgleda tipičan sastanak? O čemu raspravljaju? Dolaze li mu studenti s problemima izravno ili ih upućuju preko Vijeća učenika? Je li informiran o 2 problema koja smo mu predstavili? Kako i kada će se ti problemi riješiti?

 

Korak 3

Nakon toga slijedi dug proces montaže videa, gdje su profesori i studenti iz uže grupe zaduženi za izradu podcasta morali odlučiti koji će se snimljeni materijali pojaviti u samom podcastu, a koji ne.

 

Zaključak

Učenici su bili jako motivirani za sve faze izrade ovog podcasta, jer su zaista željeli na jednom mjestu sakupiti sve probleme koji muče učenike naše škole i pokušati riješiti barem neke od njih.

Ovim podcastom smo također ostvarili jedan od glavnih ciljeva koje smo postavili prilikom prijave na ovaj projekt, još više osnažiti izabrane učeničke predstavnike koji su članovi Vijeća učenika – tijela koje ima savjetodavnu ulogu u procesima donošenja odluka.

Na sreću svih nas, uspjeli smo napraviti mali pomak i nekoliko mjeseci nakon snimanja podcasta škola je kupila kante za razvrstavanje otpada za sve učionice. Sljedeći korak je edukacija svih u školi o pravilnom razvrstavanju i odlaganju otpada.

 

 

Podcast 2:

Prednosti, nedostaci i drugi oblici sudjelovanja u demokraciji

 

Tko sudjeluje u snimanju podcasta?

Učenici izvannastavne aktivnosti Filozofija kritičkog mišljenja i njihov profesor.

 

Glavna ideja

Osnovna ideja ovog podcasta je da učenici pronađu što više materijala i informacija na temu demokracije. Nakon toga se uz pomoć profesora postavljaju osnovni ciljevi i istražuje što je demokracija, koje sve vrste demokracije postoje, kako se demokracija mijenjala kroz povijest, kako demokracija izgleda danas, u svijetu i na lokalnoj razini, koji su nedostaci demokracije, što bi se moglo učiniti da se to popravi.

 

Korak 1

Pronađeni materijali koji odgovaraju postavljenim ciljevima se odvajaju i grupiraju. Učenici su potom podijeljeni u parove ili manje grupe i sami pripremaju tekst koji će biti temelj scenarija prema kojem smo snimili podcast.

To je ujedno bio i najveći izazov ovog podcasta, a to je analizirati sve prikupljene materijale i odvojiti ono što ćemo koristiti za snimanje podcasta.

 

Korak 2

Snimanje podcasta odlučili smo podijeliti u sedam dijelova.

 

  1. dio: Što je demokracija?

Ovdje smo definirali demokraciju i ukratko objasnili početke demokracije.

  1. dio: Počeci izravne demokracije.

Analizirali smo kako je izgledala izravna demokracija u staroj Ateni.

  1. dio: Kritika izravne demokracije.

Ovdje smo ukratko objasnili zašto je demokracija bila kritizirana već u antičkoj Grčkoj i što se dogodilo s demokracijom nakon što je izvorna demokracija u Ateni nestala.

  1. dio: Izravna demokracija u Hrvatskoj.

Ovdje smo objasnili kako predstavnička demokracija može biti bolja u vođenju politike na državnoj razini. Objašnjavali smo koji oblici izravne demokracije postoje u Hrvatskoj i kritizirali smo  hrvatske građane jer su, ukratko, previše apolitični, demotivirani, nezainteresirani…

Dio 5: Što je predstavnička demokracija?

Ovdje smo ukratko objasnili najvažnije značajke predstavničke demokracije: političari, izabrani predstavnici naroda, predsjednički sustav, polupredsjednički sustav, parlamentarni sustav, dioba vlasti.

Dio 6: Mini-publics: što je to?

Izdvojili smo najvažnije karakteristike mini-publicsa i ukratko ih objasnili.

Dio 7: Mini-publics: kako funkcioniraju?

Objasnili smo kako i zašto se okupljaju sudionici mini-publicsa te kako izgleda proces postizanja konsenzusa o rješenju problema.

 

Korak 3

Prilikom uređivanja podcasta vrlo je važno imati jake temelje u dobro napisanom scenariju, te je na taj način puno lakše povezati svih sedam dijelova podcasta.

Tako nema previše isječenih dijelova, a učenici su puno zadovoljniji jer finalna verzija podcasta uključuje sve ono najvažnije što su htjeli objasniti.

 

Zaključak

Ovim podcastom smo ostvarili jedan cilj koji je jako bitan svima nama koji radimo u školama.

Cilj je zainteresirati učenike da sami osmišljavaju, istražuju, uče, izrađuju i prezentiraju nešto.

Grupa učenika koja je sudjelovala u ovom podcastu bila je toliko motivirana i zainteresirana za ovu temu, da ćemo i nakon snimanja podcasta nastaviti pričati o demokraciji u školi.

Dodatna vrijednost ovog podcasta je što su studenti tijekom rada na njemu došli do još nekoliko ideja za buduće projekte slične tematike.

 

Savjeti za profesore ukoliko se odluče na provedbu sličnog projekta

 

Podcast 1.

  • Koliko je učenika i učenica bilo poželjno za provedbu ove aktivnosti?

 

Učenici izborne nastave Medijske kulture – njih 8

Učenici izborne nastave Hrvatskog jezika – njih 7

Učenici izvannastavne aktivnosti Filozofija kritičkog mišljenja – njih 5

Članovi Vijeća učenika – njih 2

Ukupno 22 učenika. Poželjno je 15 do 25 učenika, koje treba podijeliti u grupe.

 

  • Koje su vještine i alate ti učenici trebali posjedovati?

 

Izrada ankete, podjela ankete i motivirati učenike škole da ispune anketu. Analiza odgovora, grupiranje odgovora i izdvajanje odgovora koji nam odgovaraju za potrebe našeg podcasta. Komentiranje odgovora, pred kamerom. Pomoć profesora prilikom pripreme seta za snimanje, izabiranja kamere i snimača, te pomoć prilikom samog snimanja. Potrebno je imati dobar program za montažu u kojem se snimljeni materijali mogu analizirati i uređivati. Zatim slijedi dodavanje titlova i izabiranje medija na kojem ćemo promovirati naš podcast, a to je školski Youtube kanal.

 

  • Koliko im je vremena trebalo za svaki od navedenih koraka pripreme podcasta?

 

Korak 1: Poslovi oko izrade i analize ankete trajali  su oko tri mjeseca. Sastajali bismo se najčešće dva puta tjedno po dva školska sata.

Korak 2: Poslovi oko pripreme za snimanje i samo snimanje podcasta trajali su oko dva mjeseca.

Korak 3: Poslovi oko montaže podcasta trajali su oko tri mjeseca.

 

  • Koliko je profesor uložio vremena u projekt?

 

U prva dva koraka ovog podcasta imao sam pomoć još dva profesora. Ovdje treba naglasiti dobru komunikaciju, koordinaciju i podjelu poslova. Nalazili smo se u prosjeku dva puta tjedno po dva školska sata tijekom pet mjeseci.

U trećem koraku sam bio više samostalan, odnosno na montaži podcasta sam mogao raditi kada je meni to odgovaralo. Ukupno sam proveo oko 30 sati na poslovima montaže podcasta i konzultacije s ljudima koji su sudjelovali u izradi cijelog podcasta kako bi konačna verzija podcasta trebala izgledati.

 

Podcast 2.

 

  • Koliko je učenika i učenica bilo poželjno za provedbu ove aktivnosti?

 

Učenici izvannastavne aktivnosti Filozofija kritičkog mišljenja – njih 5. Preporuka je imati od 4 do 10 učenika za provedbu snimanja ovakve vrste podcasta.

 

  • Koje su vještine i alate ti učenici trebali posjedovati?

 

Ovdje je bilo bitno imati iznimno motiviranu grupu učenika. Učenici su proveli puno vremena na istraživanju tematike i pronalasku materijala koji bismo mogli iskoristiti za snimanje podcasta. Uz pomoć profesora zatim se radi grupacija i analiza pronađenog materijala, te odvajanje materijala kojeg ćemo iskoristiti za snimanje podcasta. Iduće je pisanje dobrog scenarija za podcast. Izazovno je bilo pripremiti se za snimanje ovog podcasta. Učenici su morali naučiti cijeli scenarij toliko dobro dok nisu bili spremni prenijeti ga na kameru u obliku opuštenog razgovora. U idućem koraku potreban je imati dobar program za montažu. Posao oko montaže i spajanje snimljenih dijelova podcasta je bio djelomično olakšan jer smo imali dobro osmišljen i napisan scenarij prije samog snimanja. Zatim slijedi dodavanje titlova i izabiranje medija na kojem ćemo promovirati naš podcast, a to je školski Youtube kanal.

 

  • Koliko im je vremena trebalo za svaki od navedenih koraka pripreme podcasta?

 

Za snimanje ovog podcasta uložili smo cijelu jednu školsku godinu nastave izvannastavne aktivnosti Filozofije kritičkog mišljenja odnosno 35 školskih sati, te nešto ekstra vremena kada su učenici prikupljali materijale i kada smo snimali podcaste. Podjednako vremena smo proveli na sva tri koraka izrade ovog podcasta, s tim da su se poslovi prikupljanja i analize materijala, te pisanje scenarija odvijali ujednačenim tempom. Poslovi oko pripreme za snimanje, samo snimanje i montaže podcasta su bili dosta intenzivniji i odvili su se u kraćem vremenskom razdoblju.

 

  • Koliko je profesor uložio vremena u projekt?

 

Cijelu jednu školsku godinu nastave izvannastavne aktivnosti Filozofije kritičkog mišljenja odnosno 35 školskih sati, plus dodatno vrijeme tijekom priprema i samog snimanja podcasta, kao i tijekom montaže podcasta. Ukupno oko 35 školskih sati nastave, te 25 sati izvan nastave.