Hrvatski školski centar Miroslava Krleže iz Pečuha – razmjena

Prošle je godine u radnome posjetu profesora Gimnazije Pula uspostavljena suradnja s Hrvatskim školskim centrom Miroslava Krleže iz Pečuha u Mađarskoj. Pečuh je grad koji broji oko 150000 stanovnika od čega znatan broj čini hrvatska manjina. U radnome posjetu dogovoreno je da će škole, Gimnazija Pula i Hrvatski školski centar Miroslava Krleže, započeti suradnju 2020. godine razmjenom učenika i profesora.

Sama razmjena trajat će 4-5 dana/noćenja u svibnju i rujnu. Učenici- gosti bit će smješteni po obiteljima svojih učenika- domaćina u Puli te u obiteljima učenika- domaćina ili učeničkome domu u Pečuhu.

Programi razmjene su za sada okvirni obzirom da suradnja započinje u svibnju 2020. godine, no obiluju zanimljivim aktivnostima, uz prisustvo na nastavi: predavanjima, radionicama, sportskim aktivnostima i izletima u obližnja zanimljiva mjesta važnim za baštinu, kulturu, zavičaj i tradiciju.

Razmjena uključuje, prvenstveno, učenike prvih razreda dok se eventualna slobodna mjesta popunjavaju učenicima drugih razreda.

Koordinator razmjene bit će Aktiv profesora hrvatskoga jezika.

 

RAZMJENA UČENIKA PEČUH – PULA

O suradnji i razmjeni

 

Suradnja između Hrvatske škole Miroslava Krleže iz Pečuha (puni naziv ustanove je Hrvatski vrtić, osnovna škola, gimnazija i učenički dom Miroslava Krleže) i Gimnazije Pula započela je u ožujku 2019. godine. Povodom Dana hrvatskoga jezika ravnatelj i nastavnici Gimnazije Pula posjetili su Pečuh i sudjelovali u prosudbenim povjerenstvima za govorenje stihova na hrvatskome jeziku. Detalji o daljnjoj suradnji i razmjeni učenika dogovoreni su u studenome u uzvratnom posjetu ravnatelja i nastavnika iz Pečuha. Suradnja se tijekom pandemije  nastavila na daljinu korisnim i zanimljivim videouradcima.

Razmjena nastavnika i učenika osmišljena je tako da omogući učenicima i nastavnicima neposredan doživljaj i iskustvo u nastavnom procesu prijateljskih škola te o hrvatskome jeziku i životu općenito. Nastavnici bi  održali predavanja na temu očuvanja hrvatskoga jezika, kulturne baštine i kulturne raznolikosti, sudjelovali bi u prosudbenim povjerenstvima, radionicama i slično. Učenici bi  sudjelovali u nastavi, različitim radionicama, sportskim aktivnostima, kulturnom i umjetničkom programu te izletima upoznavajući tako jezik i kulturnu baštinu Hrvatske kao i hrvatskih zajednica izvan Hrvatske, točnije u Pečuhu i okolici.

U razmjeni učenika sudjelovali bi učenici prvih razreda, prema potrebi i drugih razreda Gimnazije Pula, koji bi ugostili učenike nultog razreda (pripremni razred gimnazije s povećanim brojem sati hrvatskoga jezika) Hrvatske škole iz Pečuha.

Dolazak učenika i njihovih nastavnika iz Pečuha planiran je za kraj svibnja ili početak lipnja, a uzvratni posjet bio bi u rujnu, na početku nove školske godine. Razmjena bi trajala 5 dana, tijekom radnog tjedna.

 

Prva razmjena (2022.)

 

Prva razmjena između Gimnazije Pula i Hrvatske škole M. Krleže ostvarena je tijekom kalendarske 2022. godine. Učenici pripremnog razreda i njihovi nastavnici boravili su u Puli od 6. do 10. lipnja, a uzvratni posjet bio je u Pečuhu od 26. do 30. rujna 2022.

U pratnji nastavnika Rite Ronta i Grge Kovača došli su učenici Petra Matosics, Danica Darazsac, Greta Dudas, Gloria Tomasev, Dario Špoljarić i Balint Proszenyak, a domaćini su im bili Nika Šuput, Kim Radešić, Maria Burić, Tereza Mišan, Nicole Cinkopan i Toni Miletić.

Prvi su dan gosti  upoznali domaćine i njihove obitelji.

Sljedeće je jutro započelo u školi programom dobrodošlice (pjevalo se, sviralo, glumilo). Gosti su svaki dan prisustvovali nastavi iz raznih predmeta, najviše nastavi hrvatskoga jezika. Učenici su glumili u kraćim scenskim igrama, intervjuirali su svoje vršnjake o načinu školovanja  u Mađarskoj i Hrvatskoj, sudjelovali u  radionici glagoljice,  čitali poeziju na Forumu i analizirali stihove antičkih latinskih književnika.

Nastavnik Dejan Pavlinović je u pratnji domaćina pokazao  gostima znamenitosti Pule. Zatim su posjetili  ured gradonačelnika Filipa Zoričića, idejnog začetnika ove suradnje dok je bio ravnatelj Gimnazije Pula. Potom su učenici kuhali tradicionalna jela na katu gradske tržnice. Pomogla im je Karin Bolković, nastavnica talijanskog jezika i nekoliko nastavnika hrvatskog jezika. Popodnevni sati bili su rezervirani za kupanje na Ambreli, šetnju gradom i druženje s obiteljima. Kruna boravka bio je izlet na Brijune. Iako vrijeme nije bilo naklonjeno, uživalo se u vožnji biciklima i električnim vozilom, upoznalo se s biljnim i životinjskim svijetom na otoku te antičkim ostatcima.

Program boravka prijatelja iz Pečuha osmislilo je Stručno vijeće hrvatskoga jezika (nastavnice Meri Šimunov, Nataša Tončić, Saša Trbović, Lara Jurčić Matošević, Jasna Perković Milosavljević, Emanuela Karšaj i Andrea Vučković) koje je svakodnevno sudjelovalo u nastavnim i  izvannastavnim aktivnostima. Ova prva razmjena u Puli nije uključivala sportske aktivnosti, kulturna događanja, obilazak muzeja, niti zajedničke večernje izlaske. Time bi se moglo obogatiti buduće razmjene.

Uzvratni posjet učenika Gimnazije Pula  bio je u rujnu. Nažalost, učenice Kim i Nika bile su spriječene putovati pa su u Pečuh umjesto njih išle Ema Korotaj i Anika Bošković. Nastavnice u pratnji bile su Meri Šimunov i Andrea Vučković.

Prije dolaska u Pečuh posjetio se Siget i obišao Trg Nikole Zrinskog na kome  se podsjetilo na hrabre borbe naših plemića protiv Turaka. U popodnevnim satima stiglo se u Pečuh gdje su učenike i nastavnice domaćini  dočekali  s izvrsnim kulturno-umjetničkim programom (učenici su plesali hrvatske narodne plesove, pjevali i govorili stihove na hrvatskom jeziku). Učenici iz Pule bili su smješteni u učeničkom domu koji je dio Hrvatske škole M. Krleže.  Sudjelovali su na nastavi kako bi mogli uočiti sličnosti i razlike između hrvatskog i mađarskog školskog sustava.

Domaćini su osmislili bogat program pa se  tako u pratnji vodiča obišlo znamenitosti grada. Posebno zanimljiva bila je Kulturna četvrt Zsolnay unutar koje je muzej keramike i svjetski poznatog porculana. Posjetilo se nekoliko hrvatskih institucija (Hrvatski klub Augusta Šenoe, Hrvatski dom, Hrvatski znanstveni zavod) i Hrvatsko kazalište. Razgovaralo se s hrvatskim predstavnicima u navedenim institucijama, hrvatskim zastupnikom u mađarskom parlamentu te sveučilišnim profesorom koji je govorio o izdavačkoj djelatnosti na hrvatskom jeziku. Gledanje predstave Teror bio je jedno zanimljivo iskustvo jer su gledatelji, dakle i učenici, sudjelovali kao porotnici. Jedno popodne naše učenike ugostili su roditelji učenika domaćina, neki u Pečuhu, a neki u susjednim mjestima.

Išlo se i na izlet u Mohač gdje je učenike i nastavnike  primio zamjenik gradonačelnika koji je govorio o suživotu između Hrvata i Mađara te ispričao legendu o bušarima (zvončarima s drvenim maskama) koji su otjerali Turke zahvaljujući ogromnoj buci i strašnim maskama. Obišla se i osnovna škola u kojoj se uči hrvatski jezik. Za poželjeti je školovati se i raditi u toj školi, obnovljenoj i bogato opremljenoj. Najviše  se zadržalo u Etnografskom muzeju gdje su se razgledali izložbeni primjerci, oblačila narodna nošnja i plesali narodni plesovi. U njegovom dvorištu učenici su pomagali u pripremanju tradicionalnog jela u glinenim vrčevima, čistili su povrće, sjeckali ga, a kasnije uživali u jelu. Okušali su se u starinskim igrama napravljenim od prirodnih materijala: lovili su drvene ribe, ubacivali štapovima krpene lopte u malenu kućicu, hodali  na štulama i na zajedničkim daskama. Bilo je smijeha napretek.

Ono što je na kraju svega  zaokružilo svaki dan odbojkaške su igre u školskoj dvorani s učenicima koji borave u domu. Zajedničko druženje završilo bi pjevanjem hrvatskih pjesama.

Peti dan rastalo se teška srca dogovarajući se o nekom budućem susretu. Prije negoli se napustila Mađarska obišlo se spomen-područje kod Sigeta. Tamo su ostavili kosti hrvatski plemić Nikola Zrinski i turski sultan Sulejman.

Po povratku je održan  sastanak na kojem su učenici i nastavnici iznijeli svoje dojmove i zapažanja te dali prijedloge za buduće razmjene. Svi su bili oduševljeni.

 

Buduće razmjene

Naglašavamo da su škole domaćini omogućili prvi uzajamni boravak uz minimalan trošak učenika. Ubuduće će roditelji učenika snositi dio troškova. Predložen je okvirni iznos od  1500 kuna, odnosno 200 eura.

Broj učenika u razmjeni ovisit će o broju učenika pripremnog razreda Hrvatske škole iz Pečuha. Najčešće je to između 5 i 10 učenika.