Potpuno besplatni lektirni naslovi, u različitim formatima za čitanje. Portal E-lektire nastao je u sklopu pilot projekta e-Škole. Želja je učenicima besplatno ponuditi lektire putem novih, digitalnih medija. Sretno s čitanjem!
Office 365 za škole. Svojim AAI@EduHR korisničkim računom prijavite se na Office365 i imajte kompletan Office u web pregledniku (Word, Powerpoint, Excel).
Aplikacija Sway može se pronaći na Office365 on-line servisu. Odlična je za kreiranje bogatog, internetskog sadržaja. U nekoliko klikova napravite sebi malu web stranicu i podijelite je sa ostalim kolegama.
Ako trebate napraviti plakat, brošuru ili letak, svakako pogledajte Canva alat. S njim možete složiti oku ugodne grafičke materijale koje možete potom tiskati ili u vidu fotografije, digitalno podijeliti s onima kojima treba vaša informacija.
Mrežni program Bubbl us služi za kreiranje mentalnih mapa. Vrlo jednostavan i praktičan alat za korištenje.
Autor: David Orlović
Datum: 28.01.2022.
Kategorija: Obavijesti
Dana 27.1., pored kestena Anne Frank, u organizaciji Grada Pule, održan je komemorativni skup povodom Dana sjećanja na žrtve Holokausta. Događaju su prisustvovali i učenici Gimnazije Pula, a povijesni dio govora održao je nastavnik povijesti, prof. David Orlović. Govor prenosimo u cijelosti:
„Vi koji živite sigurni u svojim toplim domovima, vi koji vrativši se kući nalazite topli obrok i prijateljska lica: razmislite je li ovo čovjek. Koji radi u blatu. Koji ne poznaje mir. Koji se mora izboriti za pola korice kruha. Koji umire zbog jednog da ili jednog ne“. Ove je redove sastavio Primo Levi, preživjeli svjedok nacističkih progona i pisac. Između 1939. i 1945., oko šest milijuna Židova na sistematičan je način ubijeno od strane nacista Trećega Rajha i njihovih najužih suradnika. Cilj je bio stvoriti jedan „čišći“ i „bolji“ svijet. Posljedica je bila najveći užas kojega povijest uopće poznaje. Koristimo za ove događaje naziv holokaust grčkoga porijekla koja označava žrtvu paljenicu ponuđenu svemogućem Bogu, ali hebrejska riječ Shoah kratko i jednostavno znači „katastrofa“. Nebo u koje uputimo pogled kada zazivamo Tvorca bilo je tih godina sivo od dima kremacijskih peći. Uistinu, mnogi su se tih godina pitali gdje je u tome paklu bio Bog. Ima jedna uzvisina pored Jeruzalema koja se naziva Yad Vashem: ime dolazi od jednog biblijskog stiha, „sjećanje na ime“, što je pokušaj pronalaska imena svake žrtve ovih događaja. Na vrhu ove uzvisine sagrađen je muzej, a uz njega spomenik na stradalu djecu: oko milijun djece nestalo je tijekom tih godina.
U mraku prostorije obasjane samo svijećama jedan glas čita njihova imena, jedno za drugim, i taj audio file traje mjesecima… U Yad Vashemu ima i jedna šumica, gdje svako stablo nosi također jedno ime. Zove se Šuma pravednika, onih muškaraca i žena raznih narodnosti koji su pokušali spasiti živote dok je Europa bila pod nacističkom čizmom. Unutar ovog kompleksa čitamo i imena Hrvata. Međunarodnim danom sjećanja na Holokaust, usvojenim od Glavne skupštine Ujedinjenih Nacija, obilježavamo dan kada su otvorena vrata najpoznatijeg logora smrti, Auschwitza, od strane sovjetskih trupa 27. siječnja 1945. godine.
Uistinu, da Saveznici nisu pobijedili, nacistički program smrti nastavio bi svoj suludi ali sistematičan rad i zasigurno se ne bi zaustavio na židovskome narodu Europe. Auschwitz, Majdanek, Dachau, Chelmno, Treblinka neki su od logora smrti. U njih su svakodnevno dolazile teretne željezničke kompozicije krcate ljudi. Na peronu se vršio stravičan odabir – smrt ili kratkotrajan život radi ispomoći u radu mašinerije smrti. Većina je isti dan po dolasku odlazila u plinske komore. One su bile zakamuflirane u sale za tuširanje – ljude se tjeralo da se skinu i uđu. Smrt je nastupala unutar osam minuta. Zatim tu su bile i kremacijske peći: „komotno“ rješenje za uklanjanje tisuća leševa u kratkom vremenu. Tu kod nas blizu, u Trstu, logor Risiera di San Sabba bio je toliko blizu gradu da je pepeo dima iz krematorija padao po njemu. Logori uništenja bili su i mjesta mučenja, luđačkih i nepotrebnih eksperimenata nad ljudima, mukotrpnih cjelodnevnih poslova zatočenika. Holokaust nije značio samo logore smrti: nacisti su strjeljali tisuće ljudi, zatvarali u geta ili mučili ih dugotrajnim marševima smrti. Holokaust je bio masovno uništenje učinjeno od velikog broja ljudi.
Među njih ubrajamo i hrvatske ustaše, koje su pod krilaticom „Za Dom Spremni“ revnosno imitirale njihove nacističke uzore, ubivši na tisuće Židova, Srba ali i Hrvata koji se s njihovom idejom o načinu izgradnje hrvatske države nisu slagali. Nisu svi ubijali. Dio vojnika je samo uhićivao žrtve, tvornice plina su samo proizvodile plin, ljudi su samo gledali prolazeće željezničke kompozicije iz kojih su putnici zapomagali. Priča je to koja cijelu Europu veže po zlu, ali i dobrome „pravednika među narodima“. Prisjećamo se, učimo u školama, za bolje društvo i pravednije sutra.