Gimnazijalci u ožujku obilježili Dan broja π i Međunarodni dan matematike
Matematičari diljem svijeta datum 14. ožujka provode slaveći beskonačnu ljepotu i primjenu broja π, ali i obljetnicu rođenja ili smrti nekolicine velikih znanstvenika.
Sve je počelo 1988. godine u San Franciscu, kada je fizičar Larry Shaw organizirao prvu značajnu proslavu koja se sastojala od hodanja u krug i uživanja u voćnim pitama. Nedugo nakon toga, Zastupnički dom SAD-a usvojio je neobvezujuću rezoluciju kojom je 14. ožujka proglašen Nacionalnim danom broja π. Taj se datum obilježava natjecanjima u recitiranju decimala broja π, raspravama i prigodnim druženjima uz pite i stihove posvećene matematici.
14. ožujka 1879. godine, rođen je Albert Einstein, znanstvenik koji je svojim radom na području moderne fizike unaprijedio znanost kakvu danas poznajemo.
Istog dana 2018. godine napustio nas je Stephen Hawking, koji je istraživanjem crnih rupa promijenio lice kozmologije i popularizirao znanost u široj javnosti.
14. ožujka obilježava se i rođendan poljskog matematičara Waclawa Sierpinskog, poznatog po izvanrednim doprinosima u teoriji skupova, brojeva i topologiji.
UNESCO je u studenome 2019. godine i službeno proglasio 14. ožujka Međunarodnim danom matematike (International Day of Mathematics – IDM) kako bi naglasio njezinu nezamjenjivu ulogu u znanosti i svakodnevnom životu.
Ovogodišnja tema Međunarodnog dana matematike je “Matematika i nada”, kojom se ističe važnost matematike u rješavanju globalnih izazova i stvaranju bolje budućnosti.
Ove godine Dan broja π „pao“ je u subotu te nam je to otvorilo mogućnost da se naše slavlje protegne na nekoliko dana. Tako su prigodnim predavanjima i radionicama naši učenici i profesori Međunarodni dan matematike i Dan broja π obilježili u razdoblju od 13. do 20.ožujka.
Učenici 1.g , 2.c i 4.g razreda slušali su predavanje Dan boja π i obljetnica rođenja Alberta Einsteina. U prvom dijelu predavanja opisana je povijest broja π, načini računanja i zaokruživanja kroz povijest, primjena broja π u znanosti i tehnici kao i zanimljivosti o broju π. Drugi dio predavanja odnosio se na kratku biografiju Alberta Einsteina, njegov doprinos znanosti ali i angažman u racionalnoj upotrebi nuklearne energije, pacifističkom aktivizmu, humanitarnom angažmanu i pozivanju na znanstvenu odgovornost. Istaknuta je uloga njegove prve supruge, matematičarke Mileve Marić, čiju je ulogu u svojim otkrićima i sam priznao.
Na satu Fizike učenici 1.g sudjelovali su u kvizu na temu života i djela Alberta Einsteina na kojem su naučili još neke zanimljive detalje i dobro se zabavili.
Učenik 3.g razreda Maks Catela u svom razredu održao je predavanje na temu broja π, a u nastavku su učenici slušali predavanje „Fraktali – od trokuta Sierpinskog do Mandelbrotovog skupa“ . Naučili su osnovne činjenice o fraktalima, kao objektima čije je osnovno svojstvo samosličnost, s naglaskom prisutnost fraktalnih objekata u svijetu koji nas okružuje ( svemir, drveće, krvne žile, munja, brokula, kristalizirani med) i njihovu primjenu u modernoj medicini, znanosti i tehnici.
Predavanje je obilovalo lijepim fotografijama prirodnih pojava i predmeta, slikama fraktala koje su konstruirali neki matematičari kao i fraktalima nastalim pomoću računala. Posebno je istaknuta uloga fraktala kao objekata koji bolje opisuju naš svijet nego geometrijski likovi i tijela koje najčešće proučava tradicionalna matematika.
„Clouds are not spheres, mountains are not cones, coastlines are not circles, and bark is not smooth, nor does lightning travel in a straight line.” (Benoit Mandelbrot)
Oblaci nisu sfere, planine nisu stošci, obale nisu krugovi, kora nije glatka, niti munja putuje ravnom linijom.