Od kralježaka kita do oklopa pasanca: obnovljena vrijedna zbirka malog pulskog školskog muzeja

S početkom školske godine 2026./2027., kada Gimnazija Pula prvi put otvara novi prirodoslovni smjer, vrijedna zoološka zbirka škole dobiva svoje zasluženo mjesto u učionici biologije. Dovršava se projekt obnove brojne zbirke prepariranih životinja i njihovih dijelova, od koje je dosad samo manji dio bio dostupan i korišten u nastavi, dok su brojni primjerci godinama bili pohranjeni u ormarima, kutijama i ladicama kabineta.

Želja ravnatelja Nikole Vujačića i nastavnika biologije, prof. Burić, Crnković i Jaćimović, bila je restaurirati ovu bogatu zbirku te je učiniti dostupnom i vidljivom učenicima. Reprezentativni eksponati sada će biti izloženi i osvijetljeni u posebno izrađenoj vitrini koja zauzima gotovo cijeli stražnji zid učionice biologije, stvarajući pravi mali školski muzej.

Eksponati stariji od jednog stoljeća

Prirodoslovna zbirka sadrži najmanje 500 različitih uzoraka – mokrih i suhih preparata beskralježnjaka i kralježnjaka te manji broj biljnih uzoraka. Posebnu vrijednost ima desetak vrlo starih mokrih preparata čije etikete otkrivaju njihovo podrijetlo.

U sadašnjoj zgradi Gimnazije nastava se održava od školske godine 1908./1909., kada se poučavao i predmet Prirodopis. Na nekim preparatima još se nalaze etikete poznatih bečkih proizvođača nastavnih učila s kraja 19. i početka 20. stoljeća, poput „Lenoir & Forster“ i „A. Pichler’s Witwe & Son“, s krasopisom ispisanim latinskim nazivima vrsta i opisima preparata.

Može se stoga zaključiti da su pojedini primjerci stari više od stotinu godina. Njihovu vrijednost dodatno potvrđuje činjenica da se predmeti s oznakama istih povijesnih proizvođača danas čuvaju i u muzejima poput Tehničkog muzeja u Beču.

Povijest ostalih primjeraka teže je rekonstruirati jer podaci o njima nisu sačuvani. Tijekom burne pulske povijesti, od raspada Austro-Ugarske nadalje, Gimnazija je nastavila djelovati, a zbirka se desetljećima nadopunjavala. U vrijeme kada nije bilo današnjih nastavnih tehnologija upravo su ovakvi primjerci, uz nastavnika, bili jedno od najvažnijih sredstava poučavanja.

Obnovljeno više od 100 preparata

Rad na obnovi prirodoslovne građe započeo je prije tri godine inventarizacijom i odabirom mokrih preparata kojima je bila potrebna restauracija. Mnoge staklene posude bile su napuknute ili je sredstvo za brtvljenje popustilo, zbog čega je formalin u kojem su životinje bile konzervirane ishlapio.

Prošle je godine, uz stručnu pomoć Lade Bartoničeka, višeg preparatora Prirodoslovnog muzeja Rijeka, obnovljeno više od 100 mokrih preparata.

Među njima su posebno zanimljive egzotične vrste, primjerice morska zmija koja nastanjuje tropske vode Indijskog i Tihog oceana. Zbirka sadrži i vrijedne autohtone primjerke, među kojima su endemična čovječja ribica te danas zaštićene vrste poput poskoka i riđovke. Sačuvani su i preparati na kojima su posebnim tehnikama prikazani unutarnji organi, a koji su nekada služili učenicima za proučavanje njihove građe i položaja.

Suhi dio zbirke jednako je raznolik. Obuhvaća kosture i pojedinačne kosti, rogove, kopita i papke sisavaca, preparirane slatkovodne i morske ribe i gmazove, zbirke kukaca te ljušture jadranskih i tropskih školjkaša, puževa i glavonožaca.

Među egzotičnijim eksponatima nalaze se oklop pasanca, nilski varan, krokodil i zbirka tropskih koralja. Posebno rijedak primjerak je pravi ljudski kostur, koji se trenutačno nalazi u zasebnoj vitrini i čeka čišćenje i popravak.

Kuriozitet zbirke predstavljaju i dva kralješka te rebro kita. Svaki kralježak težak je približno 30 kilograma, a zbog njihovih impresivnih dimenzija nakon čišćenja bit će postavljeni na zid učionice.

Zahtjevna determinacija vrsta

Velik trud profesorice biologije uložile su i u ponovno određivanje vrsta jer su s pojedinih preparata natpisi tijekom vremena otpali ili izblijedjeli, dok ih neki primjerci nisu ni imali.

U determinaciji su stručnom pomoći pridonijeli dr. sc. Eduard Kletečki, herpetolog i dugogodišnji djelatnik Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, te dr. sc. Marcelo Kovačić, ihtiolog i viši kustos Prirodoslovnog muzeja Rijeka.

Dio nekadašnje zbirke, nažalost, nije bilo moguće spasiti jer su pojedini preparati tijekom godina toliko propali da su morali biti otpisani.

U vremenu interneta i umjetne inteligencije, kada su informacije, fotografije i videozapisi iz prirode dostupni u nekoliko klikova, moglo bi se pomisliti da ovakva nastavna zbirka više nema nekadašnje značenje.

Iskustvo iz učionice pokazuje upravo suprotno. Autentični eksponati i dalje izazivaju pozornost, znatiželju i oduševljenje učenika. Upravo zato poučavanje uz izvornu stvarnost i neposredan susret s prirodoslovnom građom i danas ima važno mjesto u nastavi biologije.

Obnovljena zbirka Gimnazije Pula tako nije samo vrijedan dio školske povijesti nego i nastavna zbirka koja će ponovno živjeti s novim generacijama učenika.

PODIJELI